Umjetnost se često romantizira. Mnogi je doživljavaju kao nešto što se radi “iz gušta”, u slobodno vrijeme, bez pritiska, bez ciljeva. Ali za brojne umjetnike, umjetnost nije opuštanje nakon radnog vremena – to jest njihovo radno vrijeme. To je njihovo zanimanje, njihova karijera, njihova svakodnevica.
Ponekad i bliske osobe me pitaju kako moj hobi, ignorirajući činjenicu da sam uložila godine i godine rada, truda i novca u razvoj mene kao umjetnice. Bude mi žao da se naša struka banalizira, smatra kao nešto usputno, što se radi iz dosade. Ne, umjetnost nije hobi – to je posao kao i svaki drugi.
Umjetnost zahtijeva znanje, vještinu i godine učenja
Umjetnici nisu ljudi koji “samo nešto crtaju” ili “klikću po fotošopu”. Iza svake slike, ilustracije, dizajna, skulpture ili performansa stoje godine učenja, testiranja, padova i uspona. Kao i u svakom poslu, i ovdje postoji proces – edukacija, praksa, usavršavanje i stalno usklađivanje s tržištem.
Baš kao što inženjer uči matematiku ili programer kodira satima da bi usavršio znanje, tako i umjetnik uči kompoziciju, boju, perspektivu, svjetlo, programsku opremu i komunikaciju s klijentima. Želimo biti jednako priznati kao i inženjeri i programeri.
Umjetnici plaćaju račune – baš kao i svi drugi
Jedan od najčešćih mitova je da se umjetnici trebaju baviti svojom umjetnošću “iz ljubavi, a ne zbog novca”. I dok je ljubav prema stvaranju često glavni motiv, ta ljubav ne plaća stanarinu, račune, hranu, materijale ili softver.
Umjetnici ulažu u svoj rad – vrijeme, novac, energiju. Očekivati da njihov rad bude besplatan ili “za promociju” znači zanemariti tu realnost. Kada kupujete umjetnički rad ili uslugu, ne plaćate samo komad papira ili digitalni fajl – plaćate vrijeme, znanje i trud.
Međutim i mi kao umjetnici dozvoljavamo da nas iskorištavaju, baš kako je to lijepo objasnila Tena Starčevič.
“I danas u 2024. godini umjetnici i dalje pristaju izlagati u galerijama bez naknade za njihov rad, isto kao što i glazbenici nerijetko odrade svoje gaže za gajbu piva. Njegovanje narativa o urođenom talentu umjetnika također pridonosi pogrešnoj percepciji umjetničkog rada. Vrijeme je da razbijemo mit o umjetniku jer bismo u tom slučaju otvorili mogućnosti za percepciju umjetnika i kao radnika, a ne nadnaravnog bića s urođenim talentom.“
Tena Starčević
Kreativni rad je mentalno i emocionalno zahtjevan
Kao i svaki drugi posao, i umjetnost nosi izazove. Kreativni blokovi, sumnja u sebe, stalno izlaganje tuđem sudu, odbijanje, rokovi, zahtjevni klijenti – sve je to dio svakodnevice jednog profesionalnog umjetnika.
Raditi u kreativnom polju često znači balansirati između osobnog izražavanja i tržišnih zahtjeva. To je posao koji traži snagu, prilagodljivost i hrabrost da se vlastiti rad stalno iznova iznosi pred svijet.
Vrijeme je da promijenimo percepciju
Vrijeme je da prestanemo umanjivati vrijednost umjetničkog rada. Vrijeme je da prestanemo koristiti rečenice poput:
“Pa to ti je sigurno zabavno!”
“Možeš mi nacrtati nešto usput?”
“Super ti je to, ali ja bih to napravio za 5 minuta.”
Umjetnost je dio našeg svakodnevnog života – od dizajna web stranica, ambalaža, knjiga i filmova, do javnih prostora, glazbe i vizualne kulture. Sve to netko stvara. I zaslužuje da bude plaćen i poštovan za to.
Umjetnost nije hobi – to je posao. Vrijedan posao.
Podržimo umjetnike – kupujmo njihove radove, poštujmo njihove cijene, dijelimo njihove objave, naručujmo s razumijevanjem i prestanimo podcjenjivati njihov trud.
Jer bez umjetnosti – svijet bi bio prazan. A bez umjetnika – taj svijet ne bi ni postojao.
