U Klovićevim dvorima otvorena je izložba “Od boemstva do vječnosti” gdje ljubitelji umjetnosti imaju priliku vidjeti stotinjak umjetnina Moderne umjetnosti 20.stoljeća. Obuhvaćena su slavna djela fovizma, kubizma, futurizma i geometrijske apstrakcije.
Zbirka “Od boemstva do vječnosti” kompletirana je prije točno 20 godina, no sakupljana je i mnogo dulje od toga. Najznačajnija djela su legendarna skulptura “Mala četrnaestogodišnja plesačica” Edgara Degasa, “Ležeći akt” Henrija Matissea iz 1907. godine i portret “Annie Bjarne” Amedeo Modigliania iz 1919. godine. Zanimljivost vezana uz ovaj portret koji je ulje na platnu, naslikan je samo dva mjeseca prije smrti u 37. godini života.
Sva su izložena djela stigla iz mostarske galerije “The Hub of Fine Arts” koja je otvorena prije dvije godine.
Kustosica ove izložbe je Dr. Natalija Semenova, povjesničarka umjetnosti.
Fovizam
Fovizam je umjetnički pravac koji se pojavio početkom 20. stoljeća, točnije oko 1905. godine, i trajao do otprilike 1908. godine. Nastao je u Francuskoj, a njegovi glavni predstavnici su Henri Matisse, André Derain, Maurice de Vlaminck, Kees van Dongen i drugi. Naziv “fovizam” potječe od francuske riječi “fauves” što znači “divlje zvijeri”, naziv koji su dobili zbog smjelih boja i slobodnog, gotovo divljeg pristupa slikanju.
Karakteristike fovizma uključuju upotrebu intenzivnih, neprirodnih boja, jednostavne oblike i snažne konture. Umjetnici su se fokusirali na izražavanje osjećaja i subjektivnog doživljaja stvarnosti, često koristeći boje koje nisu vjerne stvarnim bojama predmeta koje prikazuju. Njihov cilj nije bio prikazati realistične prizore, već prenijeti emocije i energiju kroz boju i kompoziciju.
Fovizam je imao značajan utjecaj na razvoj modernog slikarstva, postavši preteča kasnijih pravaca poput ekspresionizma. Iako je trajao kratko, fovizam je ostavio trajan trag u umjetnosti zbog svoje hrabre upotrebe boje i emocionalne snage koju je prenio na platno.
Kubizam
Kubizam je umjetnički pravac koji se razvio početkom 20. stoljeća, oko 1907. godine, i trajao do otprilike 1920. godine. Njegovi glavni inicijatori i najpoznatiji predstavnici su španjolski slikar Pablo Picasso i francuski slikar Georges Braque. Kubizam je dobio ime po kritičaru Louisu Vauxcellesu koji je Picassove i Braqueove slike opisao kao sastavljene od “kockica” ili “kubusa”.
Osnovne karakteristike kubizma uključuju razbijanje i analiziranje objekata na njihove osnovne geometrijske oblike te ponovno sastavljanje tih oblika na način koji često odstupa od tradicionalnih perspektiva. Umjetnici su se fokusirali na prikazivanje više aspekata objekta istovremeno, kombinirajući različite točke gledišta u jednoj slici. To je rezultiralo slikama koje su izgledale kao fragmentirane i apstraktne.
Kubizam se može podijeliti u dvije faze: analitički kubizam (otprilike 1907.-1912.), gdje su slike bile složene, monokromatske i fokusirane na detaljnu analizu oblika, i sintetički kubizam (otprilike 1912.-1920.), gdje su umjetnici počeli koristiti jarke boje, kolaž tehniku i jednostavnije oblike.
Kubizam je imao dubok utjecaj na moderne umjetničke pokrete i promijenio način na koji umjetnici pristupaju prikazu prostora i oblika. Ovaj pravac otvorio je vrata za daljnje eksperimentiranje i razvoj apstraktne umjetnosti u 20. stoljeću.
Futurizam
Futurizam je umjetnički i kulturni pokret koji je nastao početkom 20. stoljeća u Italiji. Osnovan je 1909. godine kada je talijanski pjesnik Filippo Tommaso Marinetti objavio “Manifest futurizma” u pariškim novinama Le Figaro. Futurizam je bio reakcija na tradicionalne vrijednosti i usmjeren prema slavljenju modernosti, tehnologije, brzine, dinamike i urbanog života.
Karakteristike futurizma uključuju prikazivanje pokreta i energije kroz umjetnost. Umjetnici su često koristili ponavljanje, dinamične linije i fragmentaciju kako bi prikazali osjećaj brzine i kretanja. Tema industrijalizacije, strojeva, automobila, aviona i grada bila je u središtu njihovih djela. Futuristička umjetnost obuhvaćala je različite medije, uključujući slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, poeziju, glazbu i kazalište.
Glavni predstavnici futurizma u slikarstvu bili su Umberto Boccioni, Giacomo Balla, Carlo Carrà i Gino Severini. Njihova djela često su bila živopisna, energična i prožeta osjećajem pokreta. Boccioni je također bio važan kipar u ovom pokretu, stvarajući skulpture koje su isticale dinamiku i fluidnost.
Futurizam je imao značajan utjecaj na razvoj modernističke umjetnosti i kulture. Iako je pokret izgubio na zamahu nakon Prvog svjetskog rata, njegove ideje o slavljenju tehnologije i urbanog života nastavile su utjecati na umjetnike i arhitekte tijekom 20. stoljeća.
Geometrijska apstrakcija
Geometrijska apstrakcija je umjetnički pravac koji se razvio u prvoj polovici 20. stoljeća. Karakterizira ga upotreba geometrijskih oblika kao osnovnog izražajnog sredstva. Ovaj stil se temelji na apstrakciji, odnosno odmaknuo se od prikazivanja stvarnog svijeta i usredotočio se na čiste oblike, linije, boje i prostor. Cilj je stvoriti umjetnička djela koja su univerzalna, objektivna i često bez osobnog ili emocionalnog sadržaja.
Geometrijska apstrakcija uključuje nekoliko važnih podpravaca, kao što su konstruktivizam, suprematizam, de Stijl i Bauhaus. Suprematizam, koji je osnovao Kazimir Malevič, usmjeren je na osnovne geometrijske oblike poput kvadrata i kruga. De Stijl, pokret koji su predvodili Piet Mondrian i Theo van Doesburg, naglašavao je uporabu pravokutnih oblika i osnovnih boja (crvena, plava, žuta) zajedno s crnim, bijelim i sivim.
Umjetnici geometrijske apstrakcije težili su stvaranju skladnih i uravnoteženih kompozicija koje su bile očišćene od bilo kakvih figurativnih elemenata. Njihov rad često je istraživao odnos između oblika i prostora, kao i načine na koje se ti elementi mogu međusobno povezati kako bi stvorili osjećaj reda i harmonije.
Geometrijska apstrakcija imala je veliki utjecaj na arhitekturu, dizajn i primijenjenu umjetnost. To se osobito odnosi na pokret Bauhaus, koji je težio integraciji umjetnosti, zanata i tehnologije. Ovaj pravac ostavio je trajni pečat na suvremenu umjetnost i dizajn, pružajući temelj za mnoge kasnije apstraktne i minimalističke pokrete.
