Projekt je započet 2023. godine i nastavlja se u 2024. Ukoliko i vi želite doprinijeti ovom projektu molim vas pošaljite mi fotografiju sa drvetom na mail:
tamara.art4me@gmail.com . Hvala od srca!
Ideja landart projekta
Pokazati odnos čovjeka i drveća kao neodvojivog sustava jer čovjek i drvo imaju jedan zajednički dišni organ (mi udišemo što drvo izdiše i izdišemo što drvo udiše).
Zašto ovaj landart projekt?
Želja mi je potaknuti ljude da više promišljaju o prirodi i svom odnosu sa prirodom. Mi i priroda smo neodvojiva cjelina. Šume fotosintezom proizvode kisik koji udišemo, a stručnjaci su izračunali kako jedno stablo s površinom lišća od 150 četvornih metara za 100 godina proizvede kisika koliko je čovjeku potrebno za 20 godina života. Šetnja šumom je poput “tuširanja” kisikom. Korejska studija ispitivala je žene koje su po danu (dok traje fotosinteza) šetale šumom i one koje su isto to radile u urbanim područjima. Krvni tlak, kapacitet pluća i elastičnost arterija poboljšali su se onima koje su provodile vrijeme u šumi.
Izvedba landart projekta
- Nacrtati fraktalne crteže drveća, koji će imati bar code kako bi se ljudi mogli informirati o projektu. U bar code-u je link na ovu stranicu.
2. Pozvati ljude putem ove stranice i društvenih mreža do odaberu “svoje” drvo, poslikaju se sa drvetom i na taj način simbolički se povežu sa prirodom. Pri tom misliti globalno.
Mail adresa za slanje fotografija je tamara@ letsgrow-studio.hr (adresu upisati bez razmaka).
Poziv na sudjelovanje u landart projektu
Zahvala na podršci landart projekta
Naučimo više o plućima
- U plućima je od 300 do 500 milijuna alveola, a ako bismo ih sve poslagali jednu do druge, pokrile bi prostor teniskog terena.
- Kod odraslog muškarca pluća teže 1060 grama, a kod žene 930 grama. Ali samo deset posto te mase je tvrdo tkivo, ostalih 90 posto je spužvasto i služi za zadržavanje zraka.
- Na dan u otprilike 22.000 udisaja kroz pluća prođe više od 10.000 litara zraka – volumen manjeg bazena.
- Dijeli se na dva krila. Desno, koje je veće te se sastoji od triju režnja, i lijevo, koje se sastoji od dvaju i manje je zbog srca koje naginje nalijevo.
- Kad bi spojili sve dišne putove i putiće, dobili bismo duljinu od oko 2400 kilometara.
- Često mijenjamo ritam disanja – dok mirujemo, dišemo od 12 do 20 puta po minuti, a dok vježbamo može porasti i do 80 puta po minuti.
Naučimo više o drveću
- Na svijetu postoji preko 60.000 različitih vrsta drveća.
- Koje je stablo najstarije? Smatra se da su neki čekinjasti borovi (lat. Pinus aristata) stari više od 5000 godina. Poznata lipa u engleskom arboretumu Westonbirt vjerojatno je stara oko 6000 godina, a tisa u škotskom Fortingallu mogla bi biti stara čak 9000 godina.
- Šume pokrivaju 31% globalnog kopnenog područja. Ukupna površina šuma iznosi 4,06 milijardi hektara, a otprilike 1/2 te površine šuma je relativno netaknuta. Od toga je oko 1/3 prašuma, odnosno šume bez vidljivih znakova ljudskog djelovanja i ekoloških procesa koji nisu bitno narušeni.
- Tropske kišne šume pokrivaju manje od 3% zemljine površine, a ipak su dom za više od polovine kopnenih životinjskih vrsta na našem planetu.
- U globalu, 18% svjetskih šumskih površina ili više od 700 milijuna hektara su zaštićena područja poput nacionalnih parkova i rezervata.
- Najveći udio šuma u zaštićenim područjima nalazi se u Južnoj Americi (31%), a najniži udio šuma u Europi (5%). Razlog tomu je povijesno velika naseljenost u Europi, sječa i intenzivna poljoprivreda. Također Europa ima manje ukupne kopnene površine.
- Svake se godine uništi prosječno 13 milijuna hektara šume, što je jednako veličini Portugala.
- Samo jedno drvo kroz 150 godina proizvede čak 9.900 kg kisika.
- Prema WWF (World Wildlife Fund) opstanak više od dvije trećine kopnenih vrsta, ovisno je o šumama.
- Uništavanje šuma dovodi do narušavanja cjelokupnog ekosistema. Naime, šume ne podrazumijevaju samo drveće već i ostalo bilje i životinje koje svoje stanište nalazi tamo.
- Posadite li stabla na pravi način u blizini kuće, uštedjet ćete na klimatizaciji, odnosno grijanju za 30 posto.
- Prema nekim istraživanjima, dobro održavana stabla mogu povećati vrijednost nekretnine, neki kažu za čak 27 posto.
- Stabla nikada ne “umiru” od starosti. Ono što ih uništava su insekti, bolesti ili pak ljudi.
- Drveće u gradu u prosjeku živi 13 godina kraće od onoga na selu.
- Znate li da stabla dobivaju 90 posto hrane iz atmosfere, a samo 10 posto iz tla?
Inspirirajte se
NASA -Istraživački rad – Godina života zemljinog CO2
Pogledajte u videu koji je napravila NASA snimajući godinu dana kako drveće čisti ugljik dioksid i stvara kisik.